26 tra. · Ana · No Comments

Mamaaa, u sobi je veeliki tigar!!! – igra, mašta, interakcija

Vikend, sunčano jutro. Šimun, dobro raspoložen, igra se u dnevnom boravku, dok ja (njegova mama) mijenjam posteljinu u spavaćoj sobi. Kad odjednom Šimun uzbuđeno, trčeći, dolazi k meni i viče :“ Mamaaa, u sobi (dnevni boravak) je veeeliki tigar!!!U tom trenutku, pomalo uplašeno skočim na krevet i upitam ga : „Stvarno je u sobi tigar??!Što ćemo sada?? Ajde ga ti odi istjerati van!!“ Na moju reakciju i zabrinuto pitanje,  brzo skoči k meni na krevet, sada i on pomalo uplašeno, vrlo ozbiljno i zamišljeno kaže :“ Odi ti mama njega otjerati“. Pitam ga: „Strah te?“. Odgovari  potvrdno, a priznajem mu da se i ja bojim. Ipak, skupim nekako hrabrosti, odem u dnevni boravak, otjeram tog veeelikog tigra i vratim se ponosno u sobu s informacijom kako tigra više nema. Šimun sav sretan, vrati se u dnevni boravak i nastavlja se bezbrižno igrati…prošle su dvije minute…Šimun opet uzbuđeno utrčava u sobu gdje ja i dalje mijenjam posteljinu…ovaj put puno veseliji i hrabriji govori mi kako je u sobi oooopet veeeliki tigar.  Opet ja uplašeno skačem na krevet, za mnom skoči i Šimun. Govorim mu kako ja ne idem tamo i da se bojim, no ovaj put se on hrabro odvaži otjerati veeelikog, strašnog  tigra iz dnevnog boravka. Uputi se u sobu i ubrzo se vraća, vrlo ponosan, govoreći kako je istjerao tigra kroz prozor i da se ne moram bojati. Uf, sad ja mogu bezbrižno nastaviti mijenjati posteljinu…. Taj veeeliki tigar je bio vrlo uporan i vraćao se i vraćao, a Šimun je mijenjao taktike tjeranja tigra iz sobe, pa je tako koristio boksačke rukavice, pištolje, mačeve, i dr….a na kraju je i  sam postao tigar i uživao dok ga lovim po kući.

Mašta prirodno izvire iz senzo-motoričkih obrazaca u vezi s pamćenjem i emocijama. Iz ove naše priče, odnosno igre, možete vidjeti kako se taj proces odvija.  Šimunu puno čitamo slikovnice, pričamo izmišljene priče. Šimun postavlja mali milijun pitanja vezano uz naše priče o traktorima, bagerima, konjima, vukovima, praščićima, tigrovima… Dok on  pažljivo sluša priče u njegovom mozgu se stvaraju unutarnje slike i emocije povezane s već usvojenim razumijevanjem i aktivno oblikuju nove neuronske mreže.  Kada završimo s čitanjem / pričanjem Šimun kaže „hajde još jednom“… „mama još čitaj/pričaj“…“još samo jednom i gotovo“…Ponavljanje omogućuje da mozak razrađuje i mijelinizira nove neuronske puteve. Ako ja slučajno kažem neku krivu riječ, Šimun odmah reagira „ Joooj mama, pa opet si krivo rekla!!“. Ta dosljednost je važna za integriranost njegovih maštovitih predodžbi. S vremenom Šimun ima potrebu drugima pričati te iste priče, a time ih  zapravo govorom utjelovljuje u pokret i osjet i naposljetku ih odglumi….upravo kao i ovog našeg tigra iz dnevnog boravka. Fizička igra mu daje senzoričko razumijevanje pojmova i uglavljuje sve dijelove zajedno.  Osim toga, ta naša igra uloga i zamjena uloga imala je veliki utjecaj na  jačanje socio-emocionalnih vještina….osjetio je strah i taj osjećaj smo zajedno osvijestili, uočio je da i druga osoba osjeti strah (empatija)…uvidio je da se problem može riješiti….bio je sve hrabriji i tražio načine rješavanja problema, tražeći da se igra/situacija ponavlja. Kada je uspio riješiti problem s tigrom, emocionalno se osnažio i  na posljetku sam postao strašni tigar.

Što vi napravite kada vam u kuću uđe veeeliki tigar, vuk i sl.?

Puno puta nemamo vremena čitati slikovnice, igrati se s njima i pratiti ih u toj igri, ući u njihov svijet mašte. Zato je bitno osvijestiti važnost čitanja slikovnica, pričanja priča, zajedničke igre, maženja, vremena  provedenog u potpunoj prisutnosti i svjesnoj komunikaciji s djetetom,  jer upravo to vrijeme učvršćuje vezu sigurnosti, povjerenja i poštovanja na čemu se temelji čitava piramida dječjeg razvoja.  Zato ponekad probudite dijete u sebi i uđite u taj zabavni svijet. I nama odraslima ponekad dobro dođe.

• Puno čitajte i pričajte priče, posebno one svoje – izmišljene . Odlične su i knjige bez slika ili s tek nekoliko slika jer više potiču maštu. Također je uvijek dobro poticati djecu da smišljaju i pričaju vlastite priče. Starijem djetetu možete čitati složenije priče.
• Pridružite se djeci u igri i pokušajte što manje nametati svoje ideje, davati uputstva i dopustite im da griješe i sami uoče pogrešku.
• Razgovarajte o događajima iz svakodnevnog života i ne zaboravite pri tome razgovarati i o emocijama, makar vam se činilo da su premali za to – nisu!
• Odgovarajte na postavljena pitanja, bez obzira što je isto pitanje postavljeno po stoti put.
• Kostime za maškare (klaun, Batmen, princeza, Spiderman, Elza i dr.) dopustite djetetu da koristi  tijekom cijele godine, a ne samo za maškare.
• Vrijeme provedeno ispred ekrana (TV, tablet, mobitel…) smanjite na minimum.

„Mašta je važnija od znanja, jer dok znanje ukazuje na sve što postoji, mašta ukazuje na sve što je moguće“

Albert Einstein

Ana Šelaj, bacc.occup.therapy.